• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-633

Sadržaj broja 633

RI­BO­LOV BR. 633 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 28. MARTA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KU­KU­RUZ I MA­LO STR­PLJE­NJA(Pro­leć­no pe­ca­nje ša­ra­na na »uhva­ti i pu­sti« re­vi­ru)

NJE­GOV TE­REN, NJE­GO­VA PRA­VI­LA (Neo­če­ki­va­no po­na­ša­nje bu­co­va sre­di­nom mar­ta)

OD MI­NU­SA DO KRAT­KIH RU­KA­VA (Iza­zov­no »test« pe­ca­nje be­le ri­be na grad­skom ke­ju u Pan­če­vu)

NEO­ČE­KI­VA­NO OZBILJ­NA IGRAČ­KA (Is­pro­ba­no na vo­di: Fil Fis­hing Lummy, du­ži­ne 1,85, t.b. 0,2-2 g)

KA­ŠI­KA S RE­POM (Jed­no­sta­van na­čin da pa­met­no is­ko­ri­sti­mo raz­bu­ca­nog si­li­kon­ca)

SPOR PO­ČE­TAK I FU­RI­O­ZAN KRAJ (Ve­o­ma za­ni­mlji­vo pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na Sa­vi)

KA­DA VR­BA PRO­PU­PI (No­vi cug so­ma na Be­ge­ju uz­vod­no od Zre­nja­ni­na na sa­mom po­čet­ku pro­le­ća)

NI NIM­FE NE PO­MA­ŽU (Va­ra­li­čar­sko-mu­ši­čar­ska po­tra­ga za mav­skim pa­strm­ka­ma sre­di­nom mar­ta)

DO­BAR START NAJ­U­SPE­ŠNI­JEG (Po­če­la Spin li­ga Sr­bi­je 2025)

NE­VI­DLJI­VI­JE JE LOV­NI­JE (Pro­ve­re­no efi­ka­san na­čin da bu­de­mo uspe­šni­ji u mor­skom ri­bo­lo­vu)

UZ PO­MOĆ GA­LE­BO­VA (Esk­trem­no: Va­ra­li­ča­re­nje tu­ne sa oba­le u Grč­koj)

SU­PER­TE­ŠKA KA­TE­GO­RI­JA (Lep po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne u Cr­noj Go­ri)

OD­LA­ZAK »ČO­VE­KA – SI­STE­MA« (Se­ća­nje: Al­bert Dra­ško­vić /1928-2025)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (V): Pet vr­sta hra­ne

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IV): Lop­ta, kru­ška, šta­pić...

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, Bač­ki Pe­tro­vac, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo,  Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 634 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. APRILA 2025.

Zimi je sko­balj gru­pi­san u ve­li­ka ja­ta, pa ga mo­že­mo ve­o­ma uspe­šno pe­ca­ti ako mu po­nu­di­mo od­go­va­ra­ju­ću pri­hra­nu i ma­mac. No to ni­je »jed­no­smer­na uli­ca«, bu­du­ći da se ova ću­dlji­va ri­ba ne po­na­ša isto ni sva­kog da­na na istom me­stu, a po­go­to­vo ne na raz­li­či­tim re­ka­ma, što vr­sni ni­ški plov­ka­roš naj­bo­lje do­ka­zu­je ostva­ru­ju­ći na Ju­žnoj Mo­ra­vi i na re­ci Stru­mi u Bugarskoj sjaj­ne ulo­ve pri­me­nom pot­pu­no dru­ga­či­jih tak­ti­ka

Zi­ma je deo go­di­ne ko­ji je uvek pr­ven­stve­no re­zer­vi­san za me­ni omi­lje­nu ri­bo­lov­nu di­sci­pli­nu – pe­ca­nje sko­ba­lja na te­ku­ćoj vo­di bo­lo­nje­ze teh­ni­kom, tj. »vo­žnjom plov­ka«. Po­sled­njih me­se­ci sam re­ku na ko­ju ću ići bi­rao za­vi­sno od vre­men­skih uslo­va i vo­do­sta­ja, pa sam pe­cao na Stru­mi u Bu­gar­skoj, ne­da­le­ko od Bla­go­ev­gra­da, te na Ju­žnoj Mo­ra­vi kod Ni­ša, gde se sko­balj na plo­vak pe­ca pot­pu­no raz­li­či­tim pri­stu­pi­ma.

NA JU­ŽNOJ MO­RA­VI LO­VIO SAM NA na­da­le­ko ču­ve­nom zi­mov­ni­ku kod se­la Mra­mor, na na­čin ko­ji tu pro­ve­re­no da­je da­le­ko naj­bo­lje re­zul­ta­te – ko­ri­ste­ći za ma­mac ko­ma­di­će ri­bo­lov­nog hle­ba, a za pri­ma­mu is­klju­či­vo hleb­ne (lo­kal­no – »ni­ške«) »bom­be«, ko­je se pra­ve ste­za­njem pre­vr­nu­tog be­log hle­ba oko ka­me­na, ta­ko da ko­ri­ca bu­de sa unu­tra­šnje stra­ne, i on­da ve­zu­ju tan­kim kon­cem, ka­ko ka­men ne bi is­pao pre vre­me­na a hleb se pre­br­zo ra­si­pao. Sko­balj je, na­i­me, bio to­tal­no ne­za­in­te­re­so­van za cr­ve, pa su svi br­zo pre­sta­ja­li i da po­mi­šlja­ju da lo­ve na njih.

Ovo je bi­lo ve­o­ma te­ško pe­ca­nje, ka­kvo sa­mo na hleb mo­že bi­ti, jer je sko­balj sko­ro sve vre­me uzi­mao to­li­ko oba­zri­vo i ne­žno da je to ve­o­ma ret­ko bi­lo ja­sno vi­dlji­vo – u ve­ći­ni slu­ča­je­va se je­dva pri­me­ći­va­lo, uglav­nom po la­ga­nom »trep­ta­ju« plov­ka ili tre­nut­noj ma­loj pro­me­ni u br­zi­ni nje­go­vog kre­ta­nja. To je tra­ži­lo pre­ci­znost, sa­vr­še­no iz­ba­lan­si­ra­ne i ose­tlji­ve si­ste­me te pu­nu kon­cen­tra­ci­ju ri­bo­lov­ca, jer su pra­vo­vre­me­no re­gi­stro­va­nje tih oso­be­nih, mi­ni­mal­nih po­mi­ca­nja i br­zo re­a­go­va­nje na njih bi­li neo­p­hod­ni da bi se ostva­rio do­bar ulov, ka­kvim se ni­su mo­gli svi po­hva­li­ti.

NA STRU­MI JE SI­TU­A­CI­JA u prak­tič­no svim aspek­ti­ma bi­la sa­svim dru­ga­či­ja. Ta re­ka je mno­go ma­nja od Mo­ra­ve, ne­što spo­ri­ja i znat­no bi­stri­ja, a sko­balj ko­ji je na­sta­nju­je se tek ne­znat­no raz­li­ku­je od mo­rav­skog (ne­što je tam­ni­je bo­je, vre­te­na­sti­jeg te­la i ve­ćih pe­ra­ja), ali se bit­no dru­ga­či­je po­na­ša. Do­bro re­a­gu­je na ku­pov­nu pra­ška­stu pri­ma­mu po­me­ša­nu sa hleb­nim mr­vi­ca­ma i mr­tvim cr­vi­ma, po­go­to­vo ka­da se uz to po­vre­me­no po­mo­ću prać­ke li­ni­ja »vo­žnje« do­hra­nju­je me­snim cr­vi­ći­ma (što spo­ri­ji tok u od... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 630-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...