• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-633

Sadržaj broja 633

RI­BO­LOV BR. 633 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 28. MARTA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KU­KU­RUZ I MA­LO STR­PLJE­NJA(Pro­leć­no pe­ca­nje ša­ra­na na »uhva­ti i pu­sti« re­vi­ru)

NJE­GOV TE­REN, NJE­GO­VA PRA­VI­LA (Neo­če­ki­va­no po­na­ša­nje bu­co­va sre­di­nom mar­ta)

OD MI­NU­SA DO KRAT­KIH RU­KA­VA (Iza­zov­no »test« pe­ca­nje be­le ri­be na grad­skom ke­ju u Pan­če­vu)

NEO­ČE­KI­VA­NO OZBILJ­NA IGRAČ­KA (Is­pro­ba­no na vo­di: Fil Fis­hing Lummy, du­ži­ne 1,85, t.b. 0,2-2 g)

KA­ŠI­KA S RE­POM (Jed­no­sta­van na­čin da pa­met­no is­ko­ri­sti­mo raz­bu­ca­nog si­li­kon­ca)

SPOR PO­ČE­TAK I FU­RI­O­ZAN KRAJ (Ve­o­ma za­ni­mlji­vo pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na Sa­vi)

KA­DA VR­BA PRO­PU­PI (No­vi cug so­ma na Be­ge­ju uz­vod­no od Zre­nja­ni­na na sa­mom po­čet­ku pro­le­ća)

NI NIM­FE NE PO­MA­ŽU (Va­ra­li­čar­sko-mu­ši­čar­ska po­tra­ga za mav­skim pa­strm­ka­ma sre­di­nom mar­ta)

DO­BAR START NAJ­U­SPE­ŠNI­JEG (Po­če­la Spin li­ga Sr­bi­je 2025)

NE­VI­DLJI­VI­JE JE LOV­NI­JE (Pro­ve­re­no efi­ka­san na­čin da bu­de­mo uspe­šni­ji u mor­skom ri­bo­lo­vu)

UZ PO­MOĆ GA­LE­BO­VA (Esk­trem­no: Va­ra­li­ča­re­nje tu­ne sa oba­le u Grč­koj)

SU­PER­TE­ŠKA KA­TE­GO­RI­JA (Lep po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne u Cr­noj Go­ri)

OD­LA­ZAK »ČO­VE­KA – SI­STE­MA« (Se­ća­nje: Al­bert Dra­ško­vić /1928-2025)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (V): Pet vr­sta hra­ne

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IV): Lop­ta, kru­ška, šta­pić...

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, Bač­ki Pe­tro­vac, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo,  Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 634 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. APRILA 2025.

Me­tod va­ri­jan­ta fi­der ri­bo­lo­va raz­li­ku­je se od »kla­sič­nog« ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com po ne­ko­li­ko bit­nih stva­ri, a jed­na od njih je i pri­ma­ma, ko­ja mo­že bi­ti na­pra­vlje­na od raz­li­či­tih vr­sta sa­sto­ja­ka, za­vi­sno od okol­no­sti i od na­vi­ka ri­be na sva­kom kon­kret­nom te­re­nu

Iako je na­stao kao kom­bi­na­ci­ja mo­der­nog ša­ran­skog ri­bo­lo­va i kla­sič­nog fi­de­ra, me­tod fi­der ima ne­ke spe­ci­fič­no­sti. Ovog pu­ta ukrat­ko će bi­ti re­či o jed­noj od njih –vr­sta­ma pri­hra­na i na­či­ni­ma nji­ho­ve pri­pre­me. Za­vi­sno od kon­kret­ne si­tu­a­ci­je, tj. ka­rak­te­ri­sti­ka od­re­đe­ne vo­de i na­vi­ka ri­ba ko­je u njoj ži­ve, me­tod hra­ni­li­ce se pu­ne sle­de­ćim va­ri­jan­ta­ma pri­ma­me: 1. bra­šna­stom hra­nom; 2. mi­kro­pe­le­ti­ma; 3. me­ša­vi­nom pri­ma­me i pe­le­ta; 4. me­ša­vi­nom pri­ma­me i ra­znog zr­ne­vlja (spod-mik­sa); 5. me­ša­vi­nom pra­ška­ste hra­ne, pe­le­ta i spod-mik­sa.

1. ČI­STA PRI­HRA­NA se če­sto ko­ri­sti u me­tod pe­ca­nju, a po­go­to­vo u hlad­ni­jem de­lu go­di­ne – ka­da je ri­ba sla­bi­je ak­tiv­na, za­tim na te­re­ni­ma na ko­ji­ma ri­ba ge­ne­ral­no ni­je sklo­na krup­ni­jim sa­stoj­ci­ma, ali i on­da ka­da se u start­nom hra­nje­nju (ne­po­sred­no pre po­čet­ka pe­ca­nja) ba­ci spod-miks (me­ša­vi­na zr­ne­vlja), pa se bra­šna­stom hra­nom na hra­ni­li­ci sa­mo do­hra­nju­je.

U ve­ći­ni slu­ča­je­va se za me­tod ko­ri­ste sme­se s ve­li­kim ude­lom pro­te­i­na (u ko­ji­ma ima ri­bljeg, me­snog ili ko­šta­nog bra­šna, mle­ve­nih de­hi­dri­ra­nih ra­či­ća, ja­ja u pra­hu i sl.), te na­pra­vlje­ne od me­ša­vi­ne vi­še vr­sta ži­ta­ri­ca (uglav­nom s ma­njim pro­cen­tom ku­ku­ru­za i pše­ni­ce, a ve­ćim ude­lom ko­no­plje, la­na, ni­ge­ra itd.). U ne­kom pro­cen­tu mo­gu sa­dr­ža­ti i al­ge i nji­ma slič­ne bilj­ne sa­stoj­ke ali i kom­po­nen­te bo­ga­te mi­ne­ra­li­ma (mle­ve­ne lju­štu­re školj­ki i pu­že­va, lju­ske od ja­ja...), a u ma­njoj me­ri mle­ve­ni keks i pre­zlu. Me­tod hra­ne su če­sto in­ten­ziv­nog mi­ri­sa, a do­da­ju im se po pra­vi­lu i iza­zi­va­či gla­di i za­sla­đi­va­či. Osim ve­li­ke ka­lo­rij­ske vred­no­sti, nji­ho­ve po­želj­ne od­li­ke su i da su ne­što le­plji­vi­je i te­že od kla­sič­nih fi­der hra­na, te da su sla­bo ak­tiv­ne, tj. pre­te­žno na­pra­vlje­ne od če­sti­ca ko­je ne is­pli­va­va­ju.

U ovu svr­hu mo­že se ko­ri­sti­ti jed­na ku­pov­na hra­na ili me­ša­vi­na 2-3 na­men­ski na­pra­vlje­ne sme­se. Mo­je is­ku­stvo po­ka­zu­je, me­đu­tim, da se ne­ka­da ve­o­ma do­bri re­zul­ta­ti mo­gu po­sti­ći i kom­bi­no­va­njem jed­ne me­tod hra­ne i ne­ke na­me­nje­ne za »ka­ve­zni fi­der«, a ne­ka­da i upo­tre­bom sa­mih stan­dard­nih pri­ma­ma za raz­ne sred­nje ve­li­ke ci­pri­ni­de (npr. za de­ve­ri­ku, ba­bu­šku ili mre­nu).

2. MI­KRO­PE­LE­TI su ka­li­bri­ra­na, eks­tru­di­ra­na hra­na za ri­be, vi­so­ke ka­lo­rij­ske vred­no­sti. Za raz­li­ku od pra­ška­stih sme­sa, iako po­je­di­nač­no ma­li za­lo­ga­ji, pe­le­ti su kon­kret­ni­ja hra­na. Sma­tra se da oni (kao i zr­na ko­no­plje) u prin­ci­pu imi­ti­ra­ju, tj. ve­li­či­nom i tvr­do­ćom, a do­ne­kle... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 633-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...