I tokom najhladnijih dana, kada iz kuće izlaze samo oni koji baš moraju, najzagriženiji smuđaroši na Dunavu, Savi, Tisi i drugim rekama pokušavaju da sa obale ili iz čamca nadmudre omiljenu grabljivicu. Sada se može i uloviti kapitalac, ali to nije nimalo jednostavno – osim velike upornosti i izdržljivosti potrebni su i odlično poznavanje terena i navika ribe, dobro izabran mamac i savršeno uklopljen pribor, bez ijedne slabe tačke.
Dnevne temperature vazduha već su nekoliko nedjelja u većem dijelu Srbije oko nule, a često su i nešto niže. I voda se ohladila, pa njena temperatura u većim i srednjim tekućicama nastanjenim smuđem ne prelazi 3,5º C, a u prosjeku je oko 2º C. Ukratko rečeno, nastupila je prava zima. Od mnogih starih i iskusnih smuđaroša čućete da je to vrijeme kada se pecaju najkrupniji komadi, ali i da je lov ove grabljivice i na varalicu i povlačenjem prirodnog mamca u uslovima ledene vode i niskih temperatura vazduha veoma težak i zahtjevan, pa ga upražnjavaju samo najzagriženiji i najizdržljiviji, oni koje ni najgore vrijeme neće spriječiti da izađu na vodu i pokušaju da dođu do trofeja.
ZIMSKA STANIŠTA. U uslovima izrazito hladne vode, smuđ, posebno onaj krupniji, povlači se u dubinu, tražeći nešto topliju vodu i slabiji protok, kako bi trošio što manje energije i bio u blizini jata bijele ribe, koja se iz istih razloga na takvim pozicijama krtože, što grabljivcu omogućava da lako dolazi do hrane. Zato ga treba tražiti u limanima, oko stubova mostova i na obodima zimovnika u kojima je velika koncentracija ciprinida, kao i u blizini kamenih napera, tačnije na mjestu gdje se završava naper a počinje liman.
Na svim većim rijekama – Dunavu, Savi i Tisi – vodostaj je u danima pred izlazak ovog broja Ribolova bio srednje nizak za decembar i u blagom opadanju, a u takvim okolnostima smuđ iz nekog razloga instinktivno traži zaklon, tj. mjesta sa obiljem prepreka u vodi. Podjednako ga prvilače panjevi, nagomilano granje, razne potopljene konstrukcije i plovni objekti, kao i sve drugo što mu može pružiti skrovište, i to u većoj dubini. Na gore pomenutim tekućicama treba posebnu pažnju obratiti na takva mjesta dublja od 8 m, dok na nešto manjim rijekama (Tamišu, Velikoj Moravi i sl.), takođe oko potopljenih stabala i prepreka, smuđa možemo očekivati na dubinama većim od prosječnih na odabranom potesu. Sve u svemu, ma na kojoj rijeci koju ova vrsta nastanjuje da lovite, možete biti sigurni da se u svakom većem i dubljem viru krije bar poneka jedinka oko koje se vrijedi potruditi... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 339/340-)