Štampa

Ma­lo-poma­lo, a da to sko­ro ni­smo re­gi­stro­va­li, tro­me­tar­ski va­ra­li­čar­ci su pre­sta­li da ap­so­lut­no do­mi­ni­ra­ju na­šim vo­da­ma. Sve vi­še blin­ke­ra­ša ko­ri­sti mo­de­le du­ge 2,7 m, pa i znat­no kra­će u mno­gim vi­do­vi­ma lo­va ve­štač­kim mam­ci­ma. Da li je to oprav­da­no ili je posre­di sa­mo još jed­na mo­da?

Dunav na delu kojim gazduje NP Đerdap

Ri­bo­lo­vci se uglavnom sla­žu da je sta­nje ri­bljeg fon­da na ve­ći­ni ri­bo­lov­nih te­re­na u Sr­bi­ji već du­go ve­o­ma lo­še. Me­đu­tim, nad­le­žni dr­žav­ni or­ga­ni kao da još ne­ma­ju na­me­ru da se ti­me ozbilj­no po­za­ba­ve, a ve­ći­ni ko­ri­sni­ka je po svoj pri­li­ci va­žni­je da ne za­sme­ta­ju ne­kom od onih ko­ji de­le vo­de na ga­zdo­va­nje ne­go da una­pre­đu­ju po­ve­re­ne im pri­rod­ne re­sur­se

Ni­ka­kvo is­ku­stvo i zna­nje ne mo­gu po­mo­ći u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da ri­ba ne ra­di. Ali ka­da od ko­le­ga stig­ne in­for­ma­ci­ja da su po­sle du­žeg vre­me­na po­če­li da se ja­vlja­ju krup­ni­ji smu­đe­vi, ta­da sva­ka­ko vre­di iza­ći na vo­du i do­bro pre­če­šlja­ti iz­gled­ne po­zi­ci­je, a u ovom pe­ri­o­du i pri vi­so­kom vo­do­sta­ju to su pre sve­ga ka­me­nja­ri sa iz­ra­že­nom pro­me­nom du­bi­ne i ne pre­te­ra­no br­zom vo­dom.

Po­če­tak hlad­ni­jeg de­la go­di­ne je­dan je od udar­nih pe­ri­o­da za ri­bo­lov sko­ro svih ci­pri­ni­da. Na mno­gim re­ka­ma, je­ze­ri­ma, šljun­ka­ra­ma i ka­na­li­ma ostva­ru­ju se po­sled­njih sed­mi­ca od­lič­ni re­zul­ta­ti u lo­vu ra­znih vr­sta, od de­ve­ri­ke i ša­ra­na, do sko­ba­lja, no­sa­ra i mre­na. A uz pre­po­ru­ke ver­zi­ra­nog fi­de­ra­ša šan­se za uspeh bi­će još ve­će.

Na sred­njim i ve­li­kim re­ka­ma mren­skog re­gi­o­na bo­lo­nje­zi se u naj­ve­ćem bro­ju pri­li­ka ko­ri­ste za pe­ca­nje na ve­ćoj da­lji­ni, teh­ni­kom vo­žnje plov­ka sa ko­če­njem. No po­ne­kad se du­gim šta­po­vi­ma sa vo­đi­ca­ma i ma­ši­ni­com mo­že ve­o­ma le­po lo­vi­ti i pod no­ga­ma, i to dru­ga­či­jom pre­zen­ta­ci­jom.

I po­vre­me­ni iz­la­sci mo­gu do­ne­ti po­ne­ki do­bar ulov. Ali ne­ko­li­ko uza­stop­nih uvek či­ni šan­se za uspe­šno pe­ca­nje mno­go ve­ćim, čak i u si­tu­a­ci­ji ka­da vo­do­staj i vre­men­ske pri­li­ke ne idu na ru­ku ri­bo­lov­cu. Na­rav­no, pod uslo­vom da ume da tu­ma­či ono što se na vo­di de­ša­va i da sva­ki put tra­ži naj­bo­lja re­še­nja za kon­kret­nu si­tu­a­ci­ju.

Uza­ne i plit­ke br­ze pla­nin­ske te­ku­ći­ce na­sta­nju­ju ne­u­po­re­di­vo ma­nje ri­be od onih ko­je ži­ve u ve­li­kim re­ka­ma i je­ze­ri­ma. Upr­kos to­me, lov pa­strm­ke na tim pre­div­nim vo­do­to­ci­ma ve­li­ko je uži­va­nje za one ko­ji­ma ni­je te­ško da se sa­ti­ma lo­ma­ta­ju po te­ško pro­hod­nom te­re­nu, ga­ze kroz vo­du po kli­za­vom ka­me­nju, pro­vla­če se kroz žbu­nje i ši­praž­je i sko­ro sve vre­me pe­ca­ju iz po­gnu­tog, se­de­ćeg ili kle­če­ćeg po­lo­ža­ja kako ih oštro­o­ke, opre­zne i za svo­ju ve­li­či­nu izuzet­no bor­be­ne ri­be ne bi ugle­da­le pre vre­me­na.

Va­ra­li­ča­ri ko­ji ima­ju ča­mac na ve­li­kim re­ka­ma, po­put Du­na­va, po pra­vi­lu smu­đa pre­ko da­na lo­ve ili ver­ti­kal­nim dži­go­va­njem, iz plo­vi­la no­še­nog sna­gom vo­de­nog to­ka, ili si­dre­njem (uz even­tu­al­no po­ve­re­me­no me­nja­nje me­sta) i kla­sič­nim dži­go­va­njem. Me­đu­tim, ne­ki te­re­ni su kao stvo­re­ni za kom­bi­no­va­nje te dve teh­ni­ke lo­va na ve­štač­ke mam­ce.

Po­sled­njih go­di­na sve vi­še ri­bo­lo­va­ca na Dri­ni sko­ba­lja pri­ma­mlju­je ba­ca­ju­ći u vo­du ve­li­ke ko­li­či­ne cr­va i pe­ca­ju­ći na njih. Ali ka­da na­stu­pi osku­di­ca cr­va, pa je ve­ću ko­li­či­nu ne­mo­gu­će pro­na­ći u mo­men­tu ka­da kre­će­mo na vo­du, mo­ra­mo se okre­nu­ti ne­kim po­ma­lo za­bo­ra­vlje­nim i za­po­sta­vlje­nim na­či­ni­ma pri­hra­nji­va­nja i jed­nom odav­no do­ka­za­no efi­ka­snom mam­cu.

Plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške, be­le ri­be i ša­ra­na na sta­ja­ćim i spo­ro­te­ku­ćim vo­da­ma jed­na je od naj­za­ni­mlji­vi­jih ri­bo­lov­nih di­sci­pli­na. Osnov­ni fak­to­ri uspe­ha su do­bro oda­bra­na pri­hra­na i me­sto, ali i upor­nost i sprem­nost da eks­pe­ri­men­ti­še­mo sa si­ste­mom i mam­ci­ma, jer ne­ret­ko do­bar ulov do­la­zi po­sle mno­gih ne­u­spe­lih po­ku­ša­ja da is­pro­vo­ci­ra­mo ri­bu da za­gri­ze.

dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...